WHO preporučuje dojenje barem 2 godine, a dalje koliko god majka i dijete to žele. Dojenje iznad godine dana donosi korist i za majku i dijete i nema dokaza o utjecaju takvog dojenja koji bi bio loš ni za majku ni za dijete. Usprkos tome, majke koje doje starije dijete, često to čine bez potpore obitelji, medicinske zajednice, psihologa, zaposlenika vrtića i jaslica i, općenito društva.
2005. godine u Journal of Anatomy izašao je danas antologijski rad Donne Ramsay i suradnika pod nazivom “Anatomy of the lactating human breast redefined with ultrasound imaging”.
Je li dojenje stvar izbora? Ovo pitanje je zapravo potpuno promašeno. Pravo pitanje je imaju li u našoj kulturi majka i dijete uopće PRAVO na dojenje.
Što je to nedojeća kultura?
Ovo nije usporedba dojenja i nedojenja. Dojenje i nedojenje je u redu uspoređivati u nekim banalnim stvarima tipa u dojenju nema suđa za pranje, ali ne i u ozbiljnim stvarima kao što je zbližavanje s djetetom.
Dojenje je snažno kulturološki obojano, naš stav prema dojenju ovisi o tome gdje smo odrasli. Kako se doji u drugim zemljama?

