1. Kongo
U Kongu živi pleme Aka. Aka su nomadi, ima ih oko 20 000. Pripadaju plemenu Pigmejaca. Ovo pleme je zanimljivo jer Aka očevi provode jednako vremena s djecom kao I majke. Djeca su centar plemena. Zato pripadnici Aka plemena ne ispuštaju dojenče iz ruku cijelu prvu godinu, beba doslovno ne smije dotaknuti tlo. Najzanimljivije je da Aka očevi i doje! Ne proizvode mlijeko, naravno, ali koriste bradavice kako bi utješili dijete tj. omogućili djetetu da se utješi sisanjem.
2. Mongolija
Mongolija je zemlja u razvoju sa najvišom stopom dojenja. Mongolke djecu doje debelo iza 2 godine (što je minimum koliko je preporučeno dojiti, prema WHO). Nerijetko doje predškolarce pa čak i djecu stariju od toga. Mongolci iznimno cijene majčino mlijeko I ono nije rezervirano samo za djecu već majke svakodnevno izdoje pomalo mlijeka I za supruga I ostale članove obitelji. Mongolci naime smatraju da majčino mlijeko ima iznimnu nutritivnu vrijednost.
Želiš na Kavu s Mlijekom? Klikni ovdje!
3. Norveška
Samo 1% malih Norvežana nikad ne okusi majčino mlijeko. Jedno od tumačenja zašto puno Norvežanki doji, je dugi porodiljni dopust. Norvežanke dobiju punu plaću u trajanju od 48 tjedana nakon djetetova rođenja ili 80% iznosa plaće u trajanju 56 tjedana.
4. Kenija
U Keniji živi pleme Sukuma. Pleme Sukuma je zanimljivo jer smatra kolostrum izrazito prljavim. Zato se Sukuma mame ručno izdajaju prva dva dana po porodu I bacaju kolostrum. Plemenski starješine tvrde da je kolostrum toliko loš da, čak i ako majka nema prste, treba naći načina da ga se riješi.
Majke plemena Luo i Luhya, koji također žive u Kenije, ne doje u javnosti jer se boje “urokljivog oka”. Smatra se da će majka koja doji, a koju pogleda osoba s “urokljivim okom”, presušiti tj. izgubiti mlijeko te dobiti čireve na dojkama.
5. Namibia
Ovdje je zanimljivo pleme Himba u kojem je gotovo 100% djece dojeno. Glavni razlog za ovako uspješno dojenje je potpora starijih žena. Kako se budućoj majci bliži kraj trudnoće, ona se useljava majci i baki s kojima ostaje dok ne uspostavi dojenje. Starije žene je vode, pomažu joj pa i bude po noći kad je vrijeme za hranjenje. Antroploginja koja ih je intenzivno proučavala smatra kako je na primjeru ovog plemena shvatila da niske stope dojenja u svijetu nisu toliko stvar potisnutih nagona koliko nedostatka potpore.
6. Ujedinjeno Kraljevstvo
UK je, nažalost, loš primjer kad se radi o dojenju. 2016. je u UK-u samo 0.5% žena dojilo cijelu prvu godinu. Razlozi za to su mišljenje da je dojenje korisno samo u siromašnim krajevima svijeta, agresivna promocija adaptiranog mlijeka, nedostatak potpore bilo drugih majki koje doje, bilo stručne te pritisak da se žena što prije vrati na posao I stilu života koji je imala prije djeteta.
Želiš na Kavu s Mlijekom? Klikni ovdje!