Dojenje i lijekovi: Gdje naći pouzdane informacije o propisivanju lijekova dojiljama

WHO preporučuje dojenje barem 2 god, a dalje koliko god mama i dijete žele. S obzirom da je to dosta dugo vremensko razdoblje, postoji šansa da će mama morati tu i tamo uzeti neki lijek. Najčešći razlozi za uzimanje lijekova u dojilja su: prehlada, glavobolja, bolovi u leđima, migrene, hipertenzija, mastitis i depresija.

Većina lijekova ide uz dojenje, ali…

Srećom, većina često korištenih lijekova je sigurna za primjenu tokom dojenja i utjecaj na dojenče je rijedak ili minimalan.

No, istraživanja pokazuju da usprkos tome, 28% majki uopće neće započeti s dojenjem upravo zbog potrebe za uzimanjem lijeka, a 13% ih odustaje od već uspostavljenog dojenja zbog istog razloga.

Jedan od značajnih razloga za to je neadekvatna informiranost majki i zdravstvenih djelatnika o primjeni lijekova u vrijeme dojenja. Usprkos tome što se dojenje aktivno promiče, tema primjene lijekova u vrijeme dojenja ne zadobiva dovoljno pažnje.

Među općom populacijom prevladava mišljenje da bi trudnice i dojilje trebale izbjegavati sve lijekove radi eventualnog štetnog učinka lijeka na fetus tj. dojenče. Isti stav dijele i medicinski djelatnici. Ovim razmišljanjem mnoge se majke zakidaju za potrebnu terapiju ili se dijete zakida za poželjne učinke dojenja.

Literatura ukazuje na to da se liječnici u odlukama o propisivanju lijekova u vrijeme dojenja većinom vode osobnim iskustvom. Majkama najčešće ne ostavljaju prostor za odluke, već im najčešće kažu da prestanu dojiti dok uzimaju lijek. To dovodi do nezadovoljstva majki koje često same donose odluke o neuzimanju lijeka.

Pouzdani izvori informacija

Kada govorimo o stavovima i znanju hrvatskih liječnika o primjeni lijekova u vrijeme dojenja, bitno je naglasiti da ne postoje specifični algoritmi korištenja lijekova u vrijeme dojenja (npr. algoritmi društava Hrvatskog liječničkog zbora ili pojedinih bolnica).

Tako bi glavni izvor informacija liječnicima mogao biti sažetak opisa svojstava lijeka (SPC – od engl. Summary of Product Characteristics) dostupan na stranicama Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED). Lokalno dostupni SPC-evi su osnovni izvor informacija o lijekovima liječnicima u npr. Australiji, Kanadi, SAD-u i Nizozemskoj.

Osim SPC-a, liječnici na raspolaganju imaju dokument SZO „Breastfeeding and maternal medication – recommendations for drugs in the Eleventh WHO Model List of Essential Drugs“ koji izdaje Odjel za zdravlje i razvoj djece i adolescenata SZO, na engleskom jeziku.

Također postoji javno dostupna baza LACTMED, također na engleskom jeziku. Baza LACTMED pruža informacije o razinama lijekova u majčinom mlijeku i krvi dojenčeta, o mogućim nuspojavama u dojenčeta te o mogućim zamjenskim lijekovima ukoliko izabrani lijek nije kompatibilan s dojenjem. Svi podaci u bazi su referencirani i podvrgnuti peer review procesu. LACTMED baza je dio TOXNET baze kojom upravlja „The US National Library of Medicine“.

Zlatni standard, the referenca za primjenu lijekova u dojenju je knjiga Hale’s Medications & Mothers’ Milk. Tu knjigu bi trebao imati svaki liječnik koji ima ikakvog kontakta s dojiljama.

Također postoji aplikacija za mobitel Infant Risk (košta 85 kn). O Infant Risku čitajte na njihovoj stranici.

Od izvora na hrvatskom, postoji rad koji na pregledan način izlaže koji lijekovi su sigurni za korištenje u vrijeme dojenja (Erdeljić Turk V. Farmakoterapija u trudnoći i dojenju. Rad Paediatr Croat. 2017; 61 (Supl 1): 193-198).

Međutim, upitno je koliko su liječnici u Hrvatskoj upoznati s navedenim izvorima informacija.

Neujednačenost dostupnih informacija

Ono što liječnicima, koji jesu upoznati s dostupnim izvorima informacija, otežava posao je neujednačenost informacija o lijekovima.

Na primjer, lijek ibuprofen 400 mg dostupan je od više nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet. Tako je informacija o dojenju dostupna u 18 različitih SPC-eva od kojih 6 SPC-eva tvrdi da se lijek ne smije koristiti u vrijeme dojenja, 6 da se smije, a 6 je neodredjeno.

Za ibuprofen, LACTMED baza i knjiga Hale tvrde da je lijek izbora za kratkotrajnu terapiju u dojilja. Prethodno navedeni dokument SZO navodi da je ibuprofen kompatibilan s dojenjem te da, uz paracetamol, ima najbolje dokumentiran sigurnosni profil u dojilja. Preporučuje nastavak dojenja.

Preporuke SZO i LACTMED-a su međusobno usklađene, a i 6 hrvatskih SPC-eva je također u skladu sa njima. No, zabrinjavajuć je nesklad između SPC-eva različitih nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet. Taj nesklad dovodi do zaključka da će pacijenticama liječenima lijekom s konzervativnijim SPC-em, biti savjetovan prestanak dojenja dok drugima neće.

Iz ovog se može zaključiti da ukoliko liječnik nađe konzervativnu preporuku u SPC-u, treba tu informaciju provjeriti u još nekom od izvora.

Za kraj

Čini se da sudbina dojenja kod pojedine žene ovisi o osobnoj motiviranosti liječnika za pronalaženjem alternativnih izvora informacija ukoliko inicijalno naiđe na pretjerano konzervativan SPC.

Iako su zdravstveni djelatnici dužni aktivno tražiti dostupne informacije te adekvatno informirati majku o sigurnosti primjene lijeka u vrijeme dojenja, kao i rizicima nedojenja, zanimljivo bi bilo ispitati kolika je stvarna motivacija liječnika da pomognu majci da započne ili očuva dojenje.


Pouzdani izvori informacija o primjeni lijekova u vrijeme dojenja

LACTMED baza

Knjiga Hale’s Medications & Mothers’ Milk™ 2019

Breastfeeding and maternal medication – recommendations for drugs in the Eleventh WHO Model List of Essential Drugs

Infant Risk aplikacija

Erdeljić Turk V. Farmakoterapija u trudnoći i dojenju. Rad Paediatr Croat. 2017; 61 (Supl 1): 193-198


Reference

Dimnjaković J., Ivanković D. Treba li dojenje prekidati zbog primjene lijekova i kada Hrvatski časopis za javno zdravstvo Vol 13, Broj 49, 7. siječnja 2017. 132

 

 

260510cookie-checkDojenje i lijekovi: Gdje naći pouzdane informacije o propisivanju lijekova dojiljama

Leave a comment