ZDRAVSTVENE PREDNOSTI DOJENJA I RIZICI NEDOJENJA – PRAVA ISTINA

dojenje

UPOZORENJE: prvi dio ovog teksta može loše sjesti osobama koje su u osjetljivoj fazi i jako ih pogađaju teme prednosti dojenja/nedostaci nedojenja, početak i kraj tog dijela teksta su označeni sa *** i pisane su u kurzivu i možete ih preskočiti te nastaviti iza ***, na dio koji je utješan.

 

***OKRUTNA ISTINA

Zamjensko mlijeko (formula, adaptirano mlijeko) sastavom nije isto pa niti slično majčinom mlijeku. Ne samo da zamjensko mlijeko nema žive tvari koje majčino mlijeko ima, nego i osnovni sastojci koji hrane dijete (proteini, masti i ugljikohidrati) zamjenskog mlijeka nisu isti kao u majčinom mlijeku. To mlijeko zaista jest adaptirano kravlje mlijeko.

Ovo je razlog zašto nedojena djeca imaju lošije zdravstvene ishode od dojene. Dječje tijelo očekuje jedno, a dobije adaptirani pokušaj zamjene. Nedojena djeca zato imaju veću sklonost infekcijama probavnog i dišnog trakta, ali i vrlo vrlo bitno – kroničnim nezaraznim bolestima koje se mogu razviti prije ili kasnije u životu, poput dijabetesa, astme, leukemije, kardiovaskularnih bolesti. Također, majke koje ne doje imaju veću sklonost raku endometrija, dojke, te dijabetesu jer njihovo tijelo nije završilo trudnoću i porod postepeno – dojenjem, već naglo.

Ovo je stvarno dokazano u jako jako puno opservacijskih studija, na jako jako puno žena, djece i odraslih, nije nikakva kontroverza ni tema debate među stručnjacima, tko treba reference, neka mi se javi.***

ŠTO TO SVE ZNAČI?

Hoće li nedojeno dijete, kasnije odrasla osoba, sigurno oboljeti od gore navedenih bolesti?

Kronične nezarazne bolesti (astma, dijabetes, kardiovaskularne bolesti, karcinomi) su tzv. multifaktorijalne bolesti. Imaju iza sebe više uzroka odnosno čimbenika rizika koji se dogode paralelno.

Najjači čimbenik rizika je genetska sklonost. Ostali čimbenici rizika su nabrojani niže u tekstu. Pri genetska sklonost ne mislim na to ima li netko u obitelji tu bolest pa je dijete naslijedi. Dijete može biti prvi “mutant” u obitelji tj. prva osoba pa i jedina koja ima određene mutacije određenih gena koje ga čine sklonim toj bolesti.

I te mutacije mogu biti jako izražene, toliko da je djetetu/osobi neizbježno da će razviti bolest, bez obzira na izloženost drugim čimbenicima rizika. Ta osoba može živjeti pod staklenim zvonom, ali će ipak razviti tu bolest. Ili mutacije mogu biti jako malo izražene pa osoba vrlo vjerojatno nikad neće razviti bolest, također neovisno o drugim čimbenicima i uvjetima života.

E sad najzanimljivije i vjerojatno vrlo često je da genetske mutacije mogu biti onako li-la, fifty fity, dovoljno izražene da izazovu bolest, ali i ne toliko da će je sigurno izazvati. E, u tom slučaju je dosta bitna izloženost tim drugim čimbenicima rizika. Njihovim prisustvom ili odsutstvom možemo puno napraviti.

Koji su to drugi čimbenici rizika? Oni za koje znamo su: dojenje odnosno nedojenje, daljnja prehrana u životu, zagađenja okoliša, unos nekih lijekova, stanje crijevne flore itd. Ima čimbenika za koje još ni ne znamo, a ima i onih za koje se tek naslućuje da su bitni (tipa način razmišljanja, općenito stav u i prema životu, psihičko zdravlje, meditacija odnosno nedostatak iste…).

Ako je osoba dakle genetski li-la za neku bolest, tu možemo puno napraviti izbjegavajući druge rizične čimbenike koliko god možemo i tako možemo bolest ili skroz spriječiti, možemo odgodit početak što je više moguće, možemo utjecati da tijek bolesti bude što blaži… Nedojenje i ostali rizični čimbenici mogu ovdje dakle značajno odmoći (ili dojenje može pomoći, kako već želite gledati).

ZAKLJUČCI I JOŠ NEKE DODATNE INFO

1 Za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti jako je bitan, vjerojatno presudan, čimbenik genetske sklonosti

2 Ako osoba nema mutacije gena koje je čine sklone toj bolesti, neće je razviti bez obzira jel bila dojena ili ne

3 Ako ima jaku genetsku sklonost, razvit će bolest bez obzira jel bila dojena ili ne

4 Ako osoba ima neku genetsku sklonost, ni zanemarivu ni jako veliku, tu nedojenje i ostali čimbenici jako utječu na to hoće li razviti bolest, kada i u kojem obliku

5 Nedojenje je dakle jedan od čimbenika rizika, ne jedini, ali studije pokazuju vrlo snažan

6 Ne možemo znati kakvi su geni djeteta

7 Zašto djetetu davati dodatni čimbenik rizika (nedojenje) koji zaista može pogurnuti u lošiji smijer ako ne moramo? Dakle dojenje se isplati.

8 Ako ipak ne uspijete u dojenju ili iz nekog razloga ne možete/ne želite dojiti – nije tragedija, dijete vam možda nema nekih ozbiljnih genetskih sklonosti, pogotovo ne da rano u životu razvije kronične bolesti, plus dojenje je JEDAN OD faktora, NE JEDINI faktor, puno toga možete popraviti dobrom prehranom i djelovanjem na ostale čimbenike (osim genetskih)

7 Učinak dojenja/nedojenja dakle traje cijeli život

9 Zato je dojenje javnozdravstveno pitanje

10 Zato zdravstveni sustav ima obavezu te moralnu i svaku drugu dužnost obrazovati i osnažiti zdravstvene djelatnike da znaju pomoći majkama u uspostavi dojenja, inače majkama i bebama donosi spriječiv čimbenik rizika za razvoj bolesti (nedojenje)

11 I malo dojenja je bolje nego nimalo (nisam spomenula gore, ali postoji tzv dose effect te djeca koja kombiniraju mm i formulu prolaze bolje od djece isključivo na formuli tj imaju manje šanse za razvoj bolesti)

12 Majkama poruka – obrazujte se, dobro se informirajte kako se uspostavlja dojenje i gdje možete potražiti pomoć kod problema s dojenjem, dojenje zaista JE bitno. Ako se samo prepustite zdravstvenom sustavu i i njihovim zaposlenicima, moguće je da nećete dobiti najbolju šansu za dojenje. I opet, ako ipak ne uspijete ili niste uspjele, ne grizite se i jednostavno otpustite to, nije dojenje/nedojenje jedino što određuje zdravlje ili bolest. Plus ne osjećajte grižnju savjesti jer ne leži sva odgovornost za uspostavu dojenja na vama, nekad stvarno nemate šanse jer okolnosti ne dozvoljavaju.