Zašto isključivo izdajanje ne treba biti prvi izbor već samo alternativa dojenju

Na ovaj tekst me potaknulo to sto sam vidjela na stranim forumima da dosta mama bira iskljucivo izdajanje umjesto dojenja. Cesto to rade jer misle da ce tako dobiti najbolje od oba svijeta – dijete dobiva majcino mlijeko, a one su slobodne otici nekud bez djeteta, tata se moze dizati po noci nahraniti dijete i sl. Potonje je legitimna zelja, nema nista lose u tome.

Ali, ja sam protiv toga da se da prednost izdajanju nad dojenjem. Slijedeci tekst prikazuje neprakticne strane izdajanja koje sam ja iskusila. One otezavaju zivot mami i mislim da ih kod dojenja nema.
Tekst se na kraju osvrce i na jedan rad koji opisuje neke potencijalne zdravstvene rizike koje izdajanje nosi.

Dakle, zeznute strane izdajanja koje sam ja iskusila su:

1 Izdajanje mi je oduzelo jako puno vremena

Dugo vremena mi je pojedino izdajanje trajalo 1 sat. Izdajala sam se 6 puta dnevno (a pozeljno je barem 8). Pa vi sad racunajte. 8 sati je trajanje radnog vremena. Istina je da poslije postane lakse i sve ide brze. Ali do toga treba doci.

U razdoblju kad sam se najvise izdajala mi je svaki dan netko pomagao. Nakon sto se muz vratio na posao, moj tata i muzeva mama su se izmjenjivali i svaki dan je netko od njih dosao, skuhao rucak, pospremio, ako je dijete bilo gladno bas u vrijeme izdajanja, nahranio bi ga itd.

Ne kazem da nije moguce sve napraviti sam (ako npr zakljucite da vam je spavanje nepotrebno u zivotu), ali eto ja bez pomoci obitelji ne bih uspjela.

2 Izdajanje me cesto dovodilo do osjecaja krivnje

Zvuci bizarno, zar ne? Radite najbolje za dijete, kakav osjecaj krivnje?

Meni se taj osjecaj javljao svakodnevno. Smatrala sam da ne posvecujem dovoljno vremena djetetu. Znalo se nerijetko dogadjati da dijete place, a ja se taman izdajam. Kako je netko uvijek bio samnom, taj bi utjesio dijete. Osjecala sam se lose. Takodjer, osjecala sam se nesposobnom jer mi je bila potrebna pomoc.

Svaki dan sam vagala da li je za dijete bolje da ima majcino mlijeko ili mamu. Mislim da sam na kraju uspjela pronaci dobru ravnotezu na nacin da sam brzo pocela smanjivati broj dnevnih izdajanja i eksperimentirati s izdajalicama dok nisam nasla nacin za skracivanje trajanja izdajanja (vidi tekstove Kako izvući maksimum iz ručne izdajalice i Kako smanjiti broj dnevnih izdajanja).

3 Neko vrijeme sam bila opsjednuta brojanjem mililitara

Na svu srecu ova faza je trajala kratko. Kako sam veliki dio dana provodila izdajajuc se i citajuc o izdajanju, kolicina izdojenog mlijeka mi je postala mjerilo uspjeha. Opterecivala sam se time zasto sam sad izdojila 90 ml, a jucer u isto vrijeme 160. Pazila sam da slucajno ne bih prolila koju kap i skoro dozivjela zivcani slom kad mi je tata prolio bocicu mlijeka (jadan tata).

Ne znam ni sama kako je ovo prestalo. Dugo vremena sam zapisivala u biljeznicu koliko sam kad izdojila i zbrajala svaki dan. Ovo nije lose na pocetku da vidite gdje ste sa kolicinom koju imate i kad ste se zadnji put izdojili, ali ne treba pretjerivati.

Zapisivanje koliko ste i kad izdojili je ok na pocetku, ali prestanite sto prije.

4 Imam jako puno sudja za pranje

Ovo cak nije svo sudje koje koristim za izdajanje i hranjenje. Vrijeme koje je potrebno da se sve ovo opere ili sterilizira pa onda posusi i slozi je znacajno. Svaki put kad to idem prati ili stavljati u masinu, pomislim na dojenje.

5 Dan mame izdajalice je prepun dilema

Dan svake novopecene mame prepun je dilema sam po sebi. Zasto dijete place? Zasto ne place? Jel mu hladno? Ili vruce? Zasto ne spava? Zasto tako dugo spava, mozda je u hipoglikemiji? Itd, itd.

Izdajanje donosi jos puno dodatnih dilema. Da li upravo izdojeno mlijeko staviti u frizider ili ostaviti vani, hoce li dijete stici pojesti prije nego treba baciti. Dijete place – ako izvadim i ugrijem mlijeko iz frizidera, a mali nije gladan i u medjuvremenu se izdojim, hocu li dati svjeze mlijeko i baciti podgrijano ili da ipak dam podgrijano? Bacam li previse mlijeka? Kako smanjiti kolicinu bacenog mlijeka? Idem u setnju, je li vani prevruce da bih nosila mlijeko, hoce li se pokvariti? Ili, je li vani prehladno, kako ce piti hladno mlijeko? I tako unedogled.

Naravno, ucenjem i iskustvom postane lakse, ali dugo traju te dileme. Uz sve ostale dileme koje imate oko prvorodjenog djeteta, ove su nekad kap koja prelije casu.

6 Ponekad sam morala dati adaptirano mlijeko

Osim ako niste extreme pumperica, postoji sansa da cete nekad morati dati adaptirano. Ja sam morala tu i tamo dati adaptirano (prvih par tjedana te poslije iza 5.mjeseca djetetova zivota). Meni je to prihvatljivo, nekome nije.

Eto, ovo su bile neke manje ozbiljne “mane” iskljucivog izdajanja.

Potencijalni zdravstveni rizici

Ovo je zapravo vrlo vazan dio teksta, ali ja sam ga stavila sam ga na kraj jer se sa znanstvene strane jos ne zna puno o tome. Ne zna se jer nema jos dovoljno kvalitetnih studija na ovu temu. Iskljucivo izdajanje tek dobiva zamah kao sve popularnija metoda hranjenja djeteta. U radu K.Rasmunssen i sur. iz 2011*, sazete su slijedece dileme:

Potencijalni rizici za mamu:

  • mastitisi i ostecenja bradavica zbog neispravne uporabe izdajalice
  • bolovi u grudima zbog namjernog stvaranja prevelike kolicine mlijeka
  • mogucnost nesrece ako se mama npr izdaja tijekom voznje ili sl.

Potencijalni rizici za dijete:

  • mogucnost kontaminacije mlijeka patogenim bakterijama ukoliko se majka ne pridrzava higijenskih standarda (o higijeni pisem ovdje)
  • neke majke se izdajaju na neprimjerenim mjestima (npr javni WC, WC na poslu) sto povecava gore navedeni rizik
  • neke mame za pohranu mlijeka koriste neprikladnu ambalazu koja nije namjenjena toj svrsi (o pohrani pisem ovdje)
  • jos nije potpuno poznato da li je izdojeno mlijeko koje neko vrijeme stajalo (vani ili u frizideru) jednako kvalitetno kao mlijeko koje dijete dobije direktno dojenjem
  • roditelji cesto poticu dijete da popije cijelu bocicu izdojenog mlijeka koju su pripremili – mozda dijete dobije vise hrane nego bi htjelo, utjecaj ovoga na rast i razvoj je nepoznat
  • mozda postoje problemi sa kolicinom masti u mlijeku koje dijete dobije, pogotovo ako se dojenje kombinira s izdajanjem

Meni osobno su sve ove nepoznanice dovoljan razlog da ako mogu dojiti, dojim i da ne izaberem izdajanje. Ali kada se dojenje nikako nije uspjelo uspostaviti ili majka iz nekog razloga nije u mogucnosti dojiti, po meni je izdajanje i dalje bolja alternativa od iskljucivog hranjenja adaptiranim mlijekom. Ali izdajanje je upravo to, alternativa. Dojenje ostaje prvi izbor.

*Rasmunssen et al. The quiet revolution: breastfeeding transformed with the use of breastpumps Am J Public Health. 2011 August; 101(8): 1356–9.

 

249200cookie-checkZašto isključivo izdajanje ne treba biti prvi izbor već samo alternativa dojenju