Uspostava dojenja je naporno razdoblje koje traje nekoliko tjedana ili mjeseci. O uspostavi pišem u više tekstova na stranici. Ovaj tekst opisuje 5 situacija i izjava koje mogu ugroziti novorođenče, a često se čuju ili se roditelji često toj situaciji. Ukoliko čujete neke od savjeta dolje, molim vas da potražite pomoć na drugom mjestu (Gdje potražiti stručnu pomoć kod problema s dojenjem).
1 Naglo ukidanje nadohrane
Ukoliko kombinirate adaptirano mlijeko i dojenje i želite prijeći samo na dojenje, NIKAKO NEMOJTE ADAPTIRANO MLIJEKO UKINUTI NAGLO. Pročitajte tekst Prelazak na isključivo dojenje. Naglo ukidanje adaptiranog može dovesti do izgladnjivanja djeteta, pada u težini te itekako može ugroziti novorođenče. Vaše tijelo ne može naglo povećati količinu mlijeka već se taj proces odvija kroz par dana ili tjedana intenzivnog dojenja. Najbolje je posavjetovati se s IBCLC (vidi tekst Gdje potražiti stručnu pomoć kod problema dojenja), a ako se u to upuštate sami, adaptirano mlijeko ukida se postepeno, ritmom 10 ml u 24 sata ili 30 ml u 24 sata svaka 3 dana. Dakle, ako dijete pije 700 ml ada u 24 sata, sutra neka dobije 670 ml pa za 3 dana 640 ml itd. Ili danas 700 ml, sutra 690 ml, preksutra 680 ml itd. Paralelno je potrebno intenzivno dojiti kako biste povećali produkciju te pratiti bebine pelene, novorođenče mora imati mokre i pokakane pelene, to je znak sitosti ili gladi. Pročitajte tekst Prelazak na isključivo dojenje.
2 “Normalno je da dojeno novorođenče ne kaka svaki dan“
Bebe starije od 6 tjedana ne moraju kakati svaki dan. Ali, dojena beba mlađa od 6 tjedana mora imati barem 3-4 pokakane pelene u 24 sata (mrlja veličine kovanice od 5 kn) i barem 5-6 mokrih pelena te proziran urin. To su znakovi da beba ima dobar unos. Ako novorođenče ne kaka, to nije “zatvor” i ne rješava se zašećerenom kamilicom, može biti znak premalog unosa mlijeka i problema s dojenjem. Ukoliko imate dojeno novorođenče koje kaka manje od napisanog, svakako se javite pedijatru, patronažnoj ili u savjetovalište za dojenje i to što prije. Potrebno je kao prvo nahraniti dijete te je potrebno uvidjeti što nije u redu s dojenjem i zašto unos nije dobar. Ne brinite, ovo ne znači kraj dojenja, znači samo rad na rješavanju problema. Više detalja piše u tekstu Uspostava dojenja: Što ako dojena beba ne unosi dovoljno mlijeka.
3 “Izgrižene bradavice su potpuno normalno stanje“
Česta zabluda je da je oštećenje bradavica normalno i da će proći samo od sebe kad se bradavice naviknu. No, izgrižene bradavice su znak lošeg hvata, dakle beba ne prima dojku kako treba. A ako beba ima loš hvat, moguće je da ni transfer mlijeka od mame ka bebi nije dobar. Dakle, postoji šansa da beba loše napreduje ili da će se uskoro otkriti da loše napreduje. Istovremeno, mama možda ima pune dojke mlijeka i sklonost kvrgama i mastitisu, jer mlijeko ne ide van iz dojki. Dakle, oštećene bradavice su često samo vrh ledene sante koja itekako može ugroziti novorođenče. Moguće da vam samo treba pomoć oko boljeg namještaja bebe. Ukoliko imate oštećene bradavice, svakako potražite pomoć, nemojte čekati da to prođe samo od sebe (Gdje potražiti stručnu pomoć kod problema dojenja).
4 “Podoj duži od 20 min nema smisla“
Nerjetko mame znaju dobiti savjet da podoj duži od 20 min nema smisla. Osobe koje ovo tvrde, kažu da se 90% mlijeka popije prije tih 20 min. Također kažu da sve duže od 20 min oštećuje bradavice. To su netočne i vrlo zastarjele informacije. Vremensko ograničavanje podoja može biti opasno i dovesti do izgladnjivanja djeteta. Podoj treba trajati onoliko koliko dijete želi, a bitno je da je učinkovit. Dakle, nije stvar u satu, zaboravite na sat, stvar je u učinkovitosti. Ako vas podoj ne boli, ako čujete gutanje tokom podoja, ako dijete puni pelene kako treba (bar 3-4 pokakane i bar 5-6 mokrih u 24 sata te proziran urin), onda je podoj učinkovit. O tome kako čuti gutanje u podoju i zašto je to važno, u tekstu Uspostava dojenja: 15 savjeta kako imati što više mlijeka (točka 7 opisuje gutanje).
5 “Beba treba spavati sama u sobi“
Ovo je klasnična izjava starijih osoba. Beba će se razmaziti ako spava s mamom i tatom, treba spavati sama u svojoj sobi. No, ono što je možda manje poznato je da ovaj savjet dijete može ugroziti od SIDS-a (sindroma iznenadne dojenačke smrti). O SIDS-u više čitajte u tekstu ovdje. Beba treba barem spavati u istoj sobi s roditeljima, tzv. roomsharing je čimbenik prevencije SIDS-a. A postoje i opcije co-sleepinga i bedsharinga koje mogu biti itekako sigurne i preporučljive. O roomsharingu, bedsharingu i co-sleepingu čitajte u tekstu Bedsharing: Smije li beba spavati s roditeljima u krevetu. Naime, naše bebe evolucijski nisu stvorene takve da toleriraju odvojeno spavanje i sasvim je normalno ako vam se beba buni na to. Nije problem ni u bebi ni vašem mlijeku, već u našem društvu koje ima potpuno nerealna očekivanja od beba.