Što nije u redu s ovom slikom?

dojenje

Ovo je jedna slika kojom se često žele prikazati razlike u majčinom i ad mlijeku. Slika nije moja, preuzeta je s Pintresta.

UPOZORENJE: prvi podnaslov ovog teksta može loše sjesti osobama koje su u osjetljivoj fazi i jako ih pogađaju teme prednosti dojenja/nedostaci nedojenja, početak i kraj tog dijela teksta su označeni sa *** i pisane su u kurzivu i možete ih preskočiti te nastaviti iza ***.

***Nije točna!

Prema ovoj slici ispada da su proizvođači ad mlijeka uspjeli iskopirati masti, ugljikohidrate i proteine koji se nalaze u majčinom mlijeku te da su ti sastojci u ad mlijeku identični onima u majčinom mlijeku. No, nažalost, ovo nije točno. Masti, proteini i ugljikohidrati ad mlijeka se razlikuju od onih u majčinom mlijeku!

Gornji dio slike je točan, adaptirano mlijeko zaista nema žive tvari koje majčino mlijeko ima, a koji djeluju protiv virusa, parazita, sprječavaju alergije itd. Ako želimo točan prikaz, onda bi taj gornji dio slike ostao kakav je, a donji dio, gdje su masti proteini itd., trebao biti različitih boja od boja koje prikazuju majčino mlijeko.

Zašto je to bitno? Zato što slika kakva je sad odaje lažni dojam da je adaptirano mlijeko u osnovnim sastavnicama koje su potrebne djetetu za život identično majčinom te da mu samo fale neke ekstra molekule. No, gorka istina je da je adaptirano mlijeko samo prilagođeno kravlje mlijeko i da čak niti u osnovnim sastojcima nije isto kao majčino mlijeko. Kako to utječe na zdravlje djeteta čitajte u tekstu Zdravstvene prednosti dojenja i rizici nedojenja – prava istina. ***

Vrijeđa osjećaje majki koje ne doje ili koje kombiniraju dojenje i majčino mlijeko

Jako puno majki koje trenutno ne doje, su odustale od dojenja nakon što su pokušale dojiti, ali jednostavno nije išlo. Zašto dojenje nekad ne ide? Osnovni razlog je taj što žene nemaju oko sebe osobe educiranje o dojenju koje posjeduju praktične vještine koje će im pomoći u sprječavanju ili rješavanju problema dojenja. Često je prestanak dojenja popraćen majčinom velikom željom za dojenjem te litrama prolivenih suza nakon odustajanja. Neke majke iza sebe imaju zaista traumatična iskustva dojenja, sa pretrpljenom boli te strahom za dijete koje ne napreduje u težini. Za više info o razlozima nedojenja, pročitajte u tekstovima Zašto žene ne doje i Zašto niste uspjeli s dojenjem, Ono kad ti društvo ne omogućuje da dojiš. Nije to tako jednostavna priča kako se na prvi pogled čini.

Što mislite kako je majci koja je htjela dojiti, a morala je odustati od dojenja, kad vidi ovu sliku? Ili majci koja nije niti pokušala dojiti i sad vidi ovu sliku (i nedojenje je legitiman izbor, ako je izbor)? Slika je potpuno bezobzirna. Kada je dijete na adaptiranom mlijeku, onda usporedbe dojenja i adaptiranog mlijeka nemaju smisla. Toj djeci adaptirano mlijeko omogućuje preživljenje i roditelji koji tako hrane dijete ne trebaju osjećati grižnju savjesti i trebaju to mlijeko davati djetetu s jednakom ljubavlju kao što bi davali i majčino mlijeko. Ne treba ih zlostavljati i kažnjavati zato jer ne doje.

Površna je i izaziva otpor

Priča jesu li dojena djeca zdravija i je li nedojenje rizični čimbenik za razvoj bolesti je puno kompleksnija od ove slike. Ova slika ne odgovara na pitanje što te razlike zamjenskog mlijeka i majčinog mlijeka znače. Ova slika je primjer jedne „breast is best“ poruke koje samo vrše pritisak na majku i majkama koje ne doje ili koje kombiniraju ostavljaju gorak okus u ustima da hrane dijete faličnim proizvodom koji ne izgleda poput šarenog nebodera i koje tjeraju majke da se pravdaju i, po mom mišljenju, samo izazivaju da majka iduće dijete odluči ne dojiti jer se s ovim djetetom osjeća prozvano.

O tome je li dojenje toliko bitno za zdravlje djeteta i majke, čitajte u tekstu Zdravstvene prednosti dojenja i rizici nedojenja – prava istina.

Primjer je zastarjelog načina „reklamiranja“ dojenja

Kako sam spomenula, ova slika je primjer breast is best poruke. Te poruke su bile ok 1980-ih kad je opći stav bio da je zamjensko mlijeko kvalitetnije od majčinog. Ali, unazad 40 god smo bombardirani s breast is best porukama i vrijeme je da prebacimo fokus. Na što?

Edukacija o dojenju zdravstvenih djelatnika koji rade s trudnicama i dojiljama, više savjetovališta za dojenje, više grupa za potporu dojenju s educiranim voditeljicama, više telefona za pomoć, više primalja na odjelima babinjača, više patronažnih, opet naglašavam educiranih na temu dojenja, regulacija rada IBCLC savjetnica, zakonska regulacija lažnog i nedozvoljenog reklamiranja proizvođača zamjenskog mlijeka (tj. zakonska implementacija Koda), humane porodne prakse, rodilišta prijatelji majki, osvješćivanje o postojanju porodne traume i traume dojenja i omogućavanje psihološke pomoći tim majkama, osvješćivanje o postojanju žena s raznim traumama i iskustvima koja onemogućuju ili otežavaju dojenje, rano prepoznavanje postporođajne depresije, duži dopust za oca po rođenju djeteta, borba protiv diskriminacije žena koje su trudne i na porodiljinom na mjestu zaposlenja… TO su načini promicanja dojenja. A ne isprazne reklame. I to koje zapravo idu na ruku industriji ad mlijeka kako je objašnjeno u prvom odlomku.

Zaključno

Ova slika je promašaj jer zapravo ide na ruku proizvođačima ad mlijeka, iako se tako ne čini na prvu, a ujedno i vrijeđa majke koje ne doje ili kombiniraju dojenje i ad mlijeko i treba je prestati koristiti kao način „reklamiranja“ dojenja.