U tekstu Uspostava dojenja: Kako znati unosi li dojeno dijete dovoljno mlijeka opisali smo kako pratimo je li dijete gladno tj. imate li dovoljno mlijeka.
U tekstu Uspostava dojenja: 15 savjeta kako imati što više mlijeka opisali smo kako što učinkovitije dojiti tj. pobrinuti se da stvorite što više mlijeka i da ono zaista dođe do djeteta.
U oba ta teksta obrađene su situacije koje ljudi često proglase kao „dijete je gladno“ ili „ nema mlijeka“, a zapravo nije tako.
U ovom tekstu opisat ćemo što ako vaše dijete zaista ne unosi dovoljno mlijeka tj. ne puni pelene onako kako je navedeno u tekstu Kako znati unosi li dojeno dijete dovoljno mlijeka?
Ukoliko dijete ne piški i ne kaka kako je očekivano, dijete ne unosi dovoljno mlijeka. Potrebno je reagirati jer neunošenje dovoljno tekućine može biti po život opasno stanje. Kako točno postupiti, ovisi o stanju djeteta.
Općenito, kada dijete ne unosi dovoljno mlijeka, potrebno je:
1. Nahraniti dijete
To je uvijek prvo i osnovno. Dijete mora biti sito. Ovo ne znači prestanak dojenja i prelazak na drugu metodu hranjenja već uglavnom znači PRIVREMENA NADOHRANA uz dojenje DOK SE NE RIJEŠE PROBLEMI DOJENJA. Nadohranjivati možete svojim izdojenim ili adaptiranim mlijekom. Oko izbora metode (bočica ili nešto drugo) i sredstva nadohrane (vaše mlijeko ili adaptirano) se najbolje posavjetovati s osobom educiranom na području dojenja (vidi dolje).
2. Potražiti stručnu pomoć
Potrebno je naći stručnu osobu koja će: saslušati vas, napraviti pregled djetetovih usta, vaših grudi te promatrati vas kako dojite kako bi utvrdila ZAŠTO je došlo do problema tj. što sa dojenjem ne štima. Ta osoba će također napraviti plan akcije. Savjetovat će vas kako točno i čime nadohraniti dijete, koliko dugo otprilike nadohrana treba trajati te što poduzeti da bi se uklonio ili umanjio IZVOR problema.
Gdje potražiti pomoć tj. osobu educiranu na području dojenja? Jedna od adresa sam svakako ja, a imate i tekst Gdje potražiti pomoć kod problema s dojenjem koji vam nudi i druge opcije.
Kada treba hitno doktoru?
Hitna reakcija potrebna je ukoliko novorođenče pokazuje znakove dehidracije: ne kaka i ne piški, koža mu je nabrana i kad ga uštipnete, ostaje tako, ne vraća se brzo u normalno stanje (kao kod starca npr.), sluznica usta je bjelkasta i suha, dijete ima upale oči i zašiljen nos, stalno uvučenu fontanelu, izrazito je razdražljivo ili pak izrazito mirno.
U ovom slučaju, potrebno je dijete odnijeti doktoru ODMAH, znači ići na hitnu, ne čekati smjenu svog pedijatra. To dijete će vjerojatno dobiti infuziju tekućine i ostati par dana u bolnici. Možete mu i vi doma dati adaptirano mlijeko. U ovoj situaciji je imperativ spašavanje života djeteta, a ne razmišljanje o isključivom dojenju. (No, ne brinite, ovo ništa ne označava kraj dojenja ukoliko želite dojiti.)
Jaka dehidracija se može preduhitriti!
No, gore opisana dehidracija je rijetka jer se zapravo lako preduhitri. Dehidracija se događa postepeno. Dijete koje ima ok pelene, ponašanje, vlažnost sluznica i normalno elastičnu kožu, neće najednom postati kao gore opisano. Potrebno je ekstremno neunošenje mlijeka da bi se razvila takva dehidracija. Znači, ako pratite dijete i brojite pelene te reagirate čim pelene postanu „granične“, spriječit ćete dehidraciju.
O davanju adaptiranog mlijeka na vlastitu ruku
Ukoliko se brinete da dijete ide prema dehidraciji jer nema zadovoljavajući broj popišanih pelena, a nemate ovog trena mogućnost potražiti pomoć, neće se ništa loše dogoditi ako date adaptirano mlijeko. Po dojenje je loše ako bez razloga dajete adaptirano mlijeko u bočici, no ako je alternativa dehidracija, treba nahraniti dijete bilo kako i bilo čim. Samo svakako potražite pomoć i educiranu osobu koja će vam dati točne upute kako se ispravno i čime daje nadohrana i je li nadohrana potrebna.
Ovo ne znači da svaki put kad vas uhvati strah, trebate dati bocu i problem riješen. Ovo samo znači da ako se bojite za život djeteta ili vidite da dijete ide prema dehidraciji, ok je dati adaptirano i onda POTRAŽITI POMOĆ osobe educirane na području dojenja kako bi se riješio problem zbog kojih je boca potrebna i kako bi vas ta osoba savjetovala kako u nadohrani izbjeći bočicu (i koristiti špricu, žlicu itd.) ili ukoliko koristite bočicu, kako je koristiti ispravno.
Znači li uvođenje nadohrane kraj dojenja?
Ne! To što neko vrijeme koristite nadohranu nije smak svijeta niti kraj dojenja. Nadohrana može biti samo most dok se ne riješe problemi dojenja. Kad se oni riješe, postepeno možete ukidati nadohranu. Pazite! Nadohrana se NIKAD ne ukida naglo već postepeno, 30 ml svaka 2-3 dana. U skidanju nadohrane vas treba voditi stručna osoba. Vjerojatno ćete se sa osobom koja vas savjetuje čuti u par navrata i više puta.
Nadohrana je ugrožavajuća za dojenje kad se radi neplanski i kad se paralelno ne rješavaju problemi koji su doveli do potrebe za nadohranom, a ne kada služi spašavanju života ili spriječavanju dehidracije.
Što ako ste sami uveli nadohranu, a do pregleda stručne osobe imate npr. par dana?
Nastavite s nadohranom. Pokušajte zapisivati i utvrditi koliko točno nadohrane dijete dobiva u 24 sata. Taj broj bi trebao biti uvijek isti. Znači, ne da dijete jedan dan dobije 300 ml, drugi 700 ml, a treći ništa. Ova informacija (ml nadohrane u 24 h) će zanimati i osobu koja vas savjetuje o dojenju.
Pokušajte prijeći na neku metodu hranjenja koja nije bočica (vidite Rodin tekst ovdje). Ako se ne usudite sami dijete hraniti nekom od metoda opisanih u Rodinom tekstu, nastavite nadohranjivati na bočicu, ali primjenjujte paced bottle feeding.
Primjenjujte savjete kako stvoriti što više mlijeka koji su napisani u tekstu ovdje.
Što ako nikada ne budem u mogućnosti skinuti nadohranu i dojiti isključivo? Ima li smisla nastaviti dojiti?
Da! Ukoliko želite nastaviti dojiti, to itekako ima smisla. I mala količina majčinog mlijeka je korisna djetetu. Nadalje, dojenje je puno više od hrane. Djetetu ono predstavlja veliku utjehu, zabavu, razonodu. Djetetu je dojka dugo vremena sve. Veza između majke i djeteta koja se stvara dojenjem ne ovisi o količini mililitara koje proizvedete.
Sjetite se da isključivo dojenje traje samo do 6 mjeseca djetetova života. Poslije polako možete adaptirano zamjenjivati krutom hranom. Ako ćete dojiti do djetetove 2., 3., 4. godine, tako će vam biti nebitno što je bilo prvih 6 mjeseci. Zašto bi se, zbog toga što niste mogli dojiti ISKLJUČIVO, odrekli idućih godinu, dvije, tri, koliko god dojenja?
Kombiniranje dojenja i hranjenja adaptiranim je jako naporno i uzima puno vremena. No, uz dobru potporu (stručnu i potporu obitelji), postoje metode kako si pomoći i olakšati (hranjenje pomoću SNS-a ili lactation aid-a).
Okolina može imati jako negativan utjecaj ovdje jer će vas pokušavati „utješiti“ govoreći kako dojenje nije važno i da uvijek možete dati adaptirano. Ovo vas može jako zaboljeti jer imate osjećaj podcjenjivanja vlastitog truda i banaliziranja vaših osjećaja. Ne slušajte ih. Ako je VAMA dojenje važno, onda je VAŽNO! I da, trud se isplati.
Kombiniranje dojenja i nadohrane može biti i emocionalno teško jer si možda postavljate pitanja tipa zašto nisam sposobna nahraniti dijete bez nadohrane, zar je moguće da ne mogu samo dojiti i sl. možete i razviti i negativno razmišljanje o sebi ili svojim grudima. Svakako je dobro potražiti pomoć, podršku i savjetovanje.
Ukoliko ste, u suradnji sa stručnom osobom, isključili sve česte probleme dojenja, dojite kako je opisano u tekstu ovdje, moguće je da imate tzv. IGT (insufficient glandular tissue) tj. hipoplaziju žljezdanog tkiva dojki. Tekst o IGT je u pripremi. Pročitajte Priču Lukine mame. Lukina mama ima IGT.
Što ako ipak odlučim ne dojiti jer ne želim kombinirati dojenje i nadohranu?
Ta odluka je vaša i samo vaša! Ne trebate se nikome opravdavati. Majčinstvo se ne sastoji samo od dojenja. Dojenje JE važan dio majčinstva, ali nikako nije jedini. Veza s djetetom se može ostvariti i na druge načine.
Ukoliko se lomite oko odluke i ne znate što biste, javite mi se! Također ako niste sigurni dobiva li vaše dijete dovoljno mlijeka, javite mi se!