Spavanje beba: Zašto se bebe bude noću i zašto je to dobro

Noćno buđenje je vrlo česta tema u svijetu roditelja. Ne treba ni napominjati da se noćno buđenje spominje u negativnom kontekstu. No, bebe i mala djeca su dizajnirana tako da se bude noću. Oni, naime, ne znaju kakva su kulturološka očekivanja i kako mi mislimo da bi se trebala ponašati. Zato se ponašaju neinhibirano, potpuno u skladu sa sobom i svojom prirodom. Vjerovali ili ne, noćno buđenje je za bebe i malu djecu dobro. Evo nekoliko razloga zašto:

1 Štiti od SIDSa

O tome što je sindrom iznenadne dojenačke smrti (SIDS) možete čitati u zasebnom članku.

Iako se nama roditeljima čini da beba koja plitko spava, „loše“ spava, to nije točno. Dubok san nije prirodan za bebu. Bebe mali dio svog spavanja provedu u dubokom snu i to je zapravo dobro za njih. Istraživanja dr Jamesa McKenne, jednog od vodećih svjetskih stručnjaka za spavanje beba, kažu da za bebe nije dobro da nauče spavati duboko prije nego su se naučile razbuđivati na siguran način.

Recimo djeca koja spavaju sama (a ne s roditeljima), češće i brže u svom razvoju ulaze u duboke faze sna. To može biti opasna stvar ukoliko dijete još nije savladalo kako se razbuditi iz dubokog sna tj. kako prilagoditi disanje i srčane otkucaje fazi sna tj. budnosti.

S druge strane djeca koja spavaju s majkom, brže uče kako se razbuditi iz (pre)dubokog sna pa onda kada (napokon) nauče kako dublje spavati, nisu u tolikoj opasnosti od predubokog spavanja i „zaboravljanja“ disanja tj. SIDSa.

Nedojene bebe zaista u ranijoj dobi dolaze do faza dubokog sna, no to je vjerojatno i jedan od razloga zašto je nedojenje rizični čimbenik za SIDS. Znači nešto što se nama čini kao mana (plitko spavanje i često buđenje), je zapravo zaštitni mehanizam.

Također, bebu koja se često budi noću roditelji češće obilaze i time je štite od nesreća izazvanim gušenjem jer ako se beba zapetlja u posteljinu ili sl, roditelj će to popraviti i tako je spasiti.

Noćna buđenja povećavaju i ukupni broj podoja u 24 sata, a to je dobro i za mamu i za bebu.

2 Pomaže u uspostavi dojenja i održavanja količine mlijeka

Mamin mozak prvih tjedana po porodu prima informacije koliko mlijeka je zaista potrebno proizvesti. Mamino tijelo je pametno, ne želi trošiti energiju bezveze i proizvoditi nešto što nikome treba. Svi želimo što više mlijeka, to je jedan od glavnih strahova mama, da nema dovoljno mlijeka. Kako ćemo to učiniti, poslati poruku koliko mlijeka je potrebno? Tako da pustimo djetetu da siše koliko treba.

Jedini signal koji mamin mozak priznaje kad razmišlja koliko mlijeka proizvesti je potražnja mlijeka. Znači, koliko mlijeka ide van (dojenjem ili izdajanjem), toliko će ga se stvoriti. Da bi se taj cijeli sustav (signali dojka-mozak-dojka) uštimali, potrebno je nekih 6-8 tjedana. Znači, u tom periodu ŽELITE da dijete često siše, a to uključuje i dojenje noću. Ono što se smatra “dobrim djetetom” tj. djetetom koje ne siše prečesto, puno spava i prospava noć može biti problem u fazi uspostave dojenja.

Nadalje, noćno dojenje čini 20% unosa mlijeka. Znači, jednu petinu svog mlijeka koje će dijete unijeti u 24h, će unijeti tokom noći. To je značajna količina mlijeka i bitna je pogotovo bebama koje na početku sporije napreduju. Te bebe su često uspavane i noću ih treba buditi ili poticati da doje u polusnu.

Često dojenje, a to uključuje i noćno dojenje, smanjuje šansu za najčešće probleme dojenja u početnim tjednima a to su prepunjavanje dojki, mastitis te pojavu žutice, hipoglikemije (smanjenu razinu šećera u krvi) i sporijeg napredovanja kod djeteta.

3 Dodir potiče rast mozga i općenito rast bebe

Pokazano je da je, kod beba koje su puno nošene i općenito koje su bile u fizičkom kontaktu s (najčešće) majkom, brzina DNA sinteze veća kao i razina hormona rasta u usporedbi s istim bebama kada bi ih majke prestale dirati i nositi. Bebe to znaju i zato njihova potreba da ih se nosi i dodiruje ne prestaje ni noću.

4 Majčino mlijeko sadrži molekule koje pomažu bebi da zaspi

Naše mlijeko je poput sredstva za spavanje za bebe. Zato je uspavljivanje na dojci prirodno i nije stvaranje loših navika, kako inače okolina to voli reći. Tijela su nam dizajnirana tako da se sastav mlijeka mijenja ovisno o dobu dana. „Noćno“ mlijeko sadrži veće razina molekula zvanih nukleotidi i hormona melatonina za koje se vjeruje da imaju ulogu u „hipnotičnom“ djelovanju majčinog mlijeka.

5 Bebe doje češće kad prolaze skok u rastu, kad im se sprema bolest ili im rastu zubi

Tokom tzv. skoka u rastu beba učestalim sisanjem šalje poruku mami da treba više mlijeka. Ako u ovoj fazi onemogućite bebi da sisa, nećete stvoriti dovoljno mlijeka i vrlo vjerojatno ćete morati nadohranjivati.

Isto vrijedi i za razdoblje nakon teže bolesti (npr. uroinfekcije). Obično bebe tokom bolesti doje manje učinkovito i količina mlijeka se zato privremeno smanji. No, čim se beba oporavi, počne jako često i dugo sisati, kao u vrijeme skoka u rastu. Sve kako bi povećala količinu mlijeka.

Ponekad primijetite da dijete češće i duže doji i pitate se pa što je sad. I onda sutradan uvidite da je djetetu recimo začepljen nos ili da kašlje. Ako uskratite djetetu to češće sisanje, uskratili ste mu i šansu da se utješi i da dobije vaša protutjela.

Slično vrijedi i za nicanje zubi. Neke noći imate osjećaj da dijete samo sisa, onda se nakon par dana sjetite pogledati bebi u usta i vidite kako se bijeli zubić. Majčino mlijeko djeluje analgetski (smanjuje bol), a samo sisanje pruža bebi utjehu.

Tako da, bebe znaju što rade. Ako su vam neke noći teže od drugih, tješite se da to vjerojatno nekako pomaže djetetu.

I za kraj ovog djela

Bebe imaju potrebe koje su jednake i danju i noću. Beba ne prestaje biti manje zahtjevna noću jer bi to nama tako pasalo. Čini mi se da jedino što nama roditeljima preostaje jest da se prilagodimo. O tome kako se prilagoditi zaseban tekst.

No, utješno je što se kod većine beba učestalost buđenja odvija u ciklusima. Nekad se zaredaju dani, tjedni ili mjeseci čestog dojenja i plitkog sna, buđenja svakih sat ili sl., a onda dođe razdoblje rjeđih buđenja i podoja kada beba odspava i po 3-4 sata u komadu. I tako u krug. Bebe su jednostavno zahtjevne, ali sve te faze zapravo jako brzo prođu iako se čini da nikad neće proći. Hoće, dijete će jednom početi prespavljivati noć. Kada? Kad bude spremno za to.

Vidi ostale tekstove o spavanju.

Izvori:
  1. McKenna JJ., McDade T. Why babies should never sleep alone: A review of the co-sleeping controversy in rekation to SIDS, bedsharing and breastfeeding. Paediatric Respiratory Reviews (2006) 6, 134-52
  2. McKenna JJ et al. Infant-Parent Co-Sleeping in en evolutionary perspective: Implications for understanding infant sleep development and the SIDS. Sleep 1993;16(3):263-82
  3. McKenna JJ Ball HL Gettler LT. Mother-infant cosleeping, breastfeeding and sudden infant death syndrome: what biological anthropology has discovered about normal infant sleep and pediatric sleep medicine. Am J Phys Anthropol 2007;50:133–61
  4. Nagle, Meg. Boobin’ All Day Boobin’ All Night: A Gentle Approach To Sleep For Breastfeeding Families. Meg Nagle IBCLC. Kindle Edition.
  5. Moore, S., McEwen, L., Quirt, J., Morin, A., Mah, S., Barr, R., . . . Kobor, M. (2017). Epigenetic correlates of neonatal contact in humans. Development and Psychopathology, 29(5), 1517-1538. doi:10.1017/S0954579417001213
  6. Sánchez et al. The possible role of human milk nucleotides as sleep inducers. Nutr Neurosci. 2009 Feb;12(1):2-8. doi: 10.1179/147683009X388922
  7. Cohen Engler A1, Hadash A, Shehadeh N, Pillar G. Breastfeeding may improve nocturnal sleep and reduce infantile colic: potential role of breast milk melatonin. Eur J Pediatr. 2012 Apr;171(4):729-32. doi: 10.1007/s00431-011-1659-3. Epub 2011 Dec 29.
  8. Gettlert LT McKenna JJ. Evolutionary perspectives on mother-infant sleep proximity and breastfeeding in a laboratory setting. Am J Phys Anthropol 2011;144: 454–62.

 

259000cookie-checkSpavanje beba: Zašto se bebe bude noću i zašto je to dobro

Leave a comment