Nadohrana: Kada, kako, zašto – tekst za liječnike

Nadohrana: Kada, kako, zašto – tekst za liječnike
By Jelena Dimnjakovic 10. November 2020.

Tekst je namijenjen liječnicima! Nije zamjena za liječnički savjet.

NAPOMENA: Ovaj tekst pruža neke reference i smjerove u kojima treba razmišljati, ne služi kao postupnik niti obuhvaća sve razloge zašto bi mogla biti potrebna nadohrana.

Bitno je naglasiti da nadohrana, ako se provodi s razlogom i planski te po mogućnosti ne bočicom, ne mora značiti kraj dojenja. Ali, majka treba potporu i poduku kako bi uspjela nadohraniti dijete bez ugroze dojenja!

Preporuka “dajte nadohranu” bez ikakvih objašnjenja najčešće vodi u postepeni prekid dojenja!

Medicinski indicirana nadohrana

Academy of Breastfeeding Medicine (ABM) protokol broj 3 daje smjernice o suplementaciji (BREASTFEEDING MEDICINE Volume 12, Number 3, 2017), vrlo detaljno pišu o tome kada je nadohrana medicinski indicirana.  Pogledajte i  smjernice NICE-a: Faltering growth: recognition and management of faltering growth in children

Tekst Uspostava dojenja: Kako znati unosi li dojeno dijete dovoljno mlijeka je namjenjen majkama, ali je i koristan stručnjacima, također navodi neke znakove je li nadohrana potrebna.

Roditelji moraju dobiti konkretne upute!

Savjet “dajte malo bočicu” se i ne može nazvati savjetom. Roditeljima treba reći:

  • čime nadohranjivati (poželjno izdojenim majčinim mlijekom, ako nije moguće, onda adaptirano, al onda treba savjetovati točno koju formulaciju – pre, nula, jedan…),
  • koju količinu nadohrane beba treba,
  • koliko puta dnevno,
  • kad u odnosu na dojenje (prije ili poslije podoja),
  • koliko dugo će nadohrana trajati,
  • kako davati nadohranu,
  • treba li se mama izdajati kako bi potaknula proizvodnju mlijeka.

Potrebna je procjena dojenja, djetetovih usta i majčinih dojki

Paralelno s uvođenjem nadohrane je potrebno riješavati problem dojenja koji je doveo do toga da je nadohrana potrebna.

Da bismo ga riješili, potrebno je procijeniti je li dojenje učinkovito, kakvi su položaj i hvat, ispitati roditelje kako doje (na zahtjev?), koliko puta dnevno doje itd. U tekstu Uspostava dojenja: 15 savjeta kako imati što više mlijeka  opisujem kako se “pravilno” doji na zahtjev.

Potrebno je pregledati djetetu usta i nepce u potrazi za anomalijama koje bi mogle onemogućiti učinkovit podoj (npr. frenulum – čitajte moj tekst Priča o frenulumima). Nadalje, potrebno je i procijeniti majku – radi li se možda o hipoplaziji žlijezdanog tkiva (čitajte moj tekst Priča Lukine mame, teme hipoplazije se dotičem i u odlomku ispod). Također, ukoliko su majčine bradavice oštećene, to upućuje na loš hvat.

Ovo su samo grube smjernice, nije iscrpan opis kliničkog pregleda i anamneze. Svakako je opcija i da, nakon što ste se pobrinuli da će dijete biti nahranjeno, majku i bebu uputite dalje na pregled i procjenu dojenja (Gdje potražiti pomoć kod problema s dojenjem).

Poticanje produkcije mlijeka

O tome kako mlijeko uopće nastaje, čitajte u tekstu Kako nastaje mlijeko. Da biste mogli savjetovati o povećanju produkcije, morate prvo znati osnove fiziologije.

Ukoliko zaista postoji problem količine mlijeka,  treba raditi na povećanju količine. Postoji više mogućih uzroka smanjene količine mlijeka. Vrlo često se radi samo o lošem “menadžmentu” dojenja. Pročitajte tekst Uspostava dojenja: 15 savjeta kako imati što više mlijeka.

No, naravno moguće je i da majka zaista ne može proizvesti dovoljnu količinu mlijeka (zbog npr. već spomenute hipoplazije žlijezdanog tkiva dojke). Majke s hipoplazijom zahtjevaju poseban pristup i savjetovanje. Važno je znati da i one mogu dojiti, uz trajnu nadohranu te da je i takvo dojenje vrijedno truda. O temi hipoplazije preporučujem knjigu Finding sufficiency Diane Cassar-Uhl te blog Diary of a Lactation Failure.

Ukoliko je potrebno izdajanje, na mojoj stranici postoji cijeli blog sa praktičnim savjetima o izdajanju Mamica Kravica.

Kako davati nadohranu

Pročitajte tekst Uspostava dojenja: Što ako moje dojeno dijete ne unosi dovoljno mlijeka .

Nadohranu je poželjno NE davati na bočicu. Zašto je dobro izbjeći hranjenje na bočicu, pročitajte u mom tekstu Hranjenje na bočicu – paced bottle feeding. U njemu pišem i zašto bočica može biti loša po zdravlje djeteta. Tekst također opisuje “ispravnu” tehniku hranjena na bočicu koja MOŽDA može smanjiti šansu odbijanja dojke. Više vidi niže u tekstu.

Nadohranjivati se može čašom, špricom, žlicom, kapaljkom, lactation aid-om ili SNS-om (supplemental nursing system). Ove metode, za razliku od bočice, nisu ugrožavajuće za dojenje jer nema brzog toka mlijeka. Lactation aid je ovo što je nacrtano na naslovnoj slici ovog teksta.

Da, bebe mogu piti i na čašicu! Pogledajte video novorođenčeta kako pije na čašu: https://www.youtube.com/watch?v=4ZCm_MhP39M Kod ovog načina hranjenja beba ne može utažiti želju za sisanjem što je odlična prilika za stavljanje djeteta na dojku. U redu je dijete staviti na dojku i samo da bi sisalo sisanja radi, to će ujedno i potaknuti produkciju mlijeka kod majke.

O drugim metodama hranjenja bebe koje nisu bočica, pročitajte tekst http://www.roda.hr/portal/dojenje/problemi-i-poteskoce-u-dojenju/alternativne-metode-hranjenja.html. O hranjenju putem Lactation aid-a, pročitajte na stranici dr Jacka Newmana: https://ibconline.ca/information-sheets/lactation-aid/

Ukoliko je nemoguće izbjeći suplementaciju bočicom ili roditelji tako odaberu, pogledajte video hranjenja na bočicu zvanog paced bottle feeding. Cilj paced bottle feedinga je usporiti tok mlijeka. Video je dostupan ovdje: https://www.youtube.com/watch?v=OGPm5SpLxXY ili tako da u Youtube upišete “the Milk Mob paced bottle feeding”.

Nadohrana se ne ukida naglo!

Ukoliko nije potrebna trajna nadohrana već samo privremena, bitno je podučiti roditelje da se nadohrana NIKAD ne ukida naglo i odjednom. O tome više u dokumentu WHO-a  Relactation (str. 30. Decreasing the supplement). Također pročitajte tekstove Prelazak na isključivo dojenje i 5 situacija i izjava koje mogu ugroziti novorođenče.

Još jednom info gdje uputiti mamu koja ima problema s dojenjem: https://www.lactonline.com/gdje-potraziti-strucnu-pomoc-kod-problema-s-dojenjem/

Reference