1 Žena koja nije rodila može dojiti
Majke koje posvoje dijete ili im dijete rodi surogat majka, ponekad imaju veliku želju dojiti. Nasreću, i to je moguće! Taj proces se naziva inducirana (potaknuta) laktacija i adoptivno dojenje. Majke koje želi potaknuti laktaciju, oko 3 mjeseca prije rođenja djeteta započinju sa uzimanjem tableta zvanih galaktolozi koje potiču izlučivanje hormona prolaktina, zaduženog za stvaranje mlijeka, a ponekad uzimaju i hormone progesteron i estrogen. Također, paralelno počinju s izdajanjem kako bi stimulirale dojke.
Majke koje na ovaj način izazovu laktaciju često nemaju dovoljno mlijeka da bi dojile isključivo pa moraju nadohranjivati. Glavni razlozi zašto se odlučuju na indukciju laktacije su želja za stvaranjem odnosa s djetetom koje dojenje nudi te nutritivne prednosti majčina mlijeka nad adaptiranim.1
2 Babice su nekad oštrim noktom bebama rezale frenulum (resicu ispod jezika)
Frenulum je resica ispod jezika koja ukoliko je skraćena, može uzrokovati velike probleme s dojenjem. Npr. težu pokretljivost bebina jezika, loš hvat, bolan podoj za majku, oštećene bradavice, ragade, loše napredovanje djeteta. U teoriji se lako liječi tako da se škaricama cvakne taj dio pod jezikom (taj postupak se zove frenulotomija). Pretpostavke su da oko 10% svjetske populacije ima skraćen frenulum, no vjerojatno su brojke i veće.
U davna vremena, kada su babice porađale, ostavljale su uvijek jedan dugačak i oštar nokat na ruci kako bi mogle prerezati skraćeni frenulum. One naime nisu smjele koristiti škare, to su smjeli samo liječnici.2
Taj podatak, o dugom noktu, nam govori koliko je ovaj problem zapravo čest. I oduvijek je bio čest, a njegovo rješavanje rutinsko.
Kod nas nažalost rješavanje nije rutinsko, o tome više čitajte u tekstu ovdje.
3 Novorođenče je sposobno samo dopuzati do dojke i započeti podoj
Zvuči nevjerojatno, ali ova pojava se zove breast crawl ili puzanje do dojke. Kada se po porodu novorođenče stavi majci na prsni koš ili trbuh, ono će pokretima stopalima i rukama doći do dojke. Zatim će kljucajućim pokretima glavice naći majčinu bradavicu i obuhvatiti je ustima te započeti svoj prvi podoj. Bebi je za ovaj poduhvat potrebno oko 2 sata. Preduvjeti za ovo su da majka i dijete uopće dobiju ovakvu priliku tj. da se dijete stavi na majku i da ih se pusti na miru, te da beba nije uspavana od lijekova koje je majka dobila u porodu.
U hrvatskim bolnicama se ova praksa i primjenjuje te mnoge majke mogu iskusiti ovu nevjerojatnu pojavu. Ukoliko se unutar prvog sata po rođenju (tzv. zlatni sat) zaista ostvari prvi podoj, to je jako dobar predznak za buduće dojenje. 3
4 Biološka dob za prestajanje dojenja je između 2.5 i 7 godina
U Hrvatskoj je u 2017. godini bilo dojeno 2.7% djece u dobi od 1 do 3 godine.4 U našim krajevima uobičajeno je da majke koje doje, prestaju s dojenjem oko djetetova prva rođendana (ako izdrže i do tad). U narodu kolaju zablude da majčino mlijeko gubi na vrijednosti, da djetetu ono više nije potrebno te da je normalno da dijete s godinu dana prelazi na kravlje mlijeko. Također, neke majke su uvjerene da nije moguće uskladiti dojenje i odlazak na posao.
No, rad antropologinje dr. Katherine Dettwyler nam govori da je biološka dob za prestajanje s dojenjem negdje između 2.5 i 7 godina.5 Znači, niti blizu prvog rođendana. Dr Detweyer je uspoređivala dob prestanka dojenja u ostalih primata i prenijela te podatke na čovjeka i njegovu mladunčad. Više o njenom radu kao i zašto baš sedma godina, čitajte ovdje.
Pedijatar dr. Jack Newman IBCLC, kanadski autoritet na području dojenja tvrdi da se dijete niti neće samo „odbiti od sise“ prije 2.5 godine, a ako se to ipak dogodi ranije, da to znači da je kod majke postojao problem s količinom mlijeka. Više čitajte na njegovoj stranici.
5 Moguće je trajno dojiti i samo na jednoj dojci
Dojke konstantno komuniciraju s mozgom i obrnuto, mozak stalno šalje signale dojkama. Svaka dojka pri tom ima svoje puteve i neovisna je o drugoj dojci. To znači da ukoliko majka na jednu dojku nikako ne uspije uspostaviti dojenje ili jednu dojku uopće nema, može prehraniti dijete i samo na drugoj dojci. Druga dojka će preuzeti funkciju za obje i sama proizvoditi onoliko mlijeka koliko ga dijete potražuje. Pod uvjetom da dijete doji, naravno. 3
Reference
1 Biervliet FP, Maguiness SD, Hay DM, Killick SR, Atkin SL. Induction of lactation in the intended mother of a surrogate pregnancy: Case report. Hum Reprod. 2001 Mar;16(3):581-3.
2 Richard Baxter. Tongue tied: How a Tiny String Under the Tongue Impacts Nursing, Feeding, Speech and More, Alabama tongue-tie centar, 2018
3 Lactation Education Resources – Core curriculum phase I
4 Zdravstveno statistički ljetopis za 2017.godinu https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2019/03/Ljetopis_2017.pdf, str. 111
5 Dettwyler KA. When to wean: biological versus cultural perspectives. Clin Obstet Gynecol. 2004 Sep;47(3):712-23. (dostupan na https://www.researchgate.net/publication/290104434_when_to_wean_clin_obstetrics_2004)